Difference between revisions of "Korčulanski Dijalekt"

MyWikiBiz, Author Your Legacy — Friday November 22, 2024
Jump to navigationJump to search
m (language)
(fix)
 
(24 intermediate revisions by the same user not shown)
Line 2: Line 2:
 
[[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno
 
[[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno
 
.]]
 
.]]
−
'''Korčula dijalekt''' (ili korčulanski) je hrvatski dijalekt s otoka Korčule.  Korčula je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski  (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 Igor Rudan,] The Land of 1000 Islands ''(Zemlja 1000 otoka)''
+
'''Korčula dijalekt''' (ili korčulanski) je hrvatski dijalekt s otoka Korčule.  Korčula je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski  (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 Igor Rudan, Zemlja 1000 otoka] ''(The Land of 1000 Islands)''
  
 
* "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571.-1573.), Kandijskog (1645.-1669.), i Morejskog rata (1684.-1699.). Pridošlice su dobili zemljište i primali su posebne povlastice, "Paštrovića povlastice "."
 
* "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571.-1573.), Kandijskog (1645.-1669.), i Morejskog rata (1684.-1699.). Pridošlice su dobili zemljište i primali su posebne povlastice, "Paštrovića povlastice "."
−
</ref><ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Norris M. Durham & Chris C. Plato,] Trends in Dermatoglyphic Research ''(Trendovi u dermatoglifskih istraživanja, str.'''205''')''</ref>
+
</ref><ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Norris M. Durham & Chris C. Plato, Trendovi u dermatoglifskih istraživanja, str.205]  ''(Trends in Dermatoglyphic Research)''</ref>
  
−
Dijalekt ima riječi iz [[Latin|latinskog]] jezika- dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (mletački). Lokalno stanovntšvo ponekad nazivaju dijalekt  naški.
+
Dijalekt ima riječi iz [[Latin|latinskog]] jezika - dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (mletački).<ref>Š Peričić, O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru (str. 10):
 +
* "Istina, male kolonije Talijana tada postoje i u Šibeniku, na Korčuli, Hvaru i Visu te nekim drugim mjestima pokrajine."</ref>  Lokalno stanovntšvo ponekad nazivaju dijalekt  naški.
  
 
== Primjeri ==
 
== Primjeri ==
Line 39: Line 40:
 
* banda/ strana  (venecijanski: strana)  
 
* banda/ strana  (venecijanski: strana)  
 
* balun/ nogometna lopta (venecijanski: balón)
 
* balun/ nogometna lopta (venecijanski: balón)
−
* banak/ klupa (venecijanski: banca) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=Jz2V1LL2u1YC&pg=PA19&dq=Bench+seat++in+Venetian&hl=en&ei=DSEbTb--Komlcb6vlLMK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Lodovico Pizzat, Venetian-English English-Venetian:] When in Venice Do as the Venetians ''(Venecijanski-engleski engleski-venecijanski: Kad u Veneciji budi kao Venecijani, str.'''19''')''</ref>
+
* banak/ klupa (venecijanski: banca) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=Jz2V1LL2u1YC&pg=PA19&dq=Bench+seat++in+Venetian&hl=en&ei=DSEbTb--Komlcb6vlLMK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Lodovico Pizzat, Venecijanski-engleski engleski-venecijanski: Kad u Veneciji budi kao Venecijani, str.19]  ''(Venetian-English English-Venetian: When in Venice do as the Venetians)''</ref>
 
* baraka/ baraka (venecijanski: baràca)
 
* baraka/ baraka (venecijanski: baràca)
 
* barba/ ujak (venecijanski: barba)
 
* barba/ ujak (venecijanski: barba)
Line 45: Line 46:
 
* barka/ vrsta lokalne plovila (venecijanski: bàrca)
 
* barka/ vrsta lokalne plovila (venecijanski: bàrca)
 
* bat / tip čekić  
 
* bat / tip čekić  
−
* bevanda/ vino sa vodom (venecijanski: bevànda ''"vodeni vina"'' )
+
* bevanda/ vino sa vodom (venecijanski: bevànda ''"vodeno vino"'' )
−
* beštija/ životinja ([[latin|latinski]]: bestia)
+
* beštija/ životinja ([[latin|Latinski]]: bestia)
 
* beštimat/ psovati (venecijanski: bestiemàr)
 
* beštimat/ psovati (venecijanski: bestiemàr)
 
* bičve/  čarape
 
* bičve/  čarape
Line 53: Line 54:
 
* bobon/ štapiću
 
* bobon/ štapiću
 
* bonaca/ more je mirno  (venecijanski: bonàça)
 
* bonaca/ more je mirno  (venecijanski: bonàça)
−
* botilja/ boca (romanski [[Latin]] jezik, dalmatinski: ''botaila'' ) <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary] Dalmatinski jezik-Rječnik</ref>
+
* botilja/ boca (romanski Latin jezik, dalmatinski: ''botaila'' )
 
* botun/ gumb (romanski Latin-dalmatinski: ''botaun'' )
 
* botun/ gumb (romanski Latin-dalmatinski: ''botaun'' )
 
* buka/ glasan  (romanski Latin-dalmatinski: ''usta'' )
 
* buka/ glasan  (romanski Latin-dalmatinski: ''usta'' )
Line 77: Line 78:
 
* forma/ oblik  (venecijanski:  forma)
 
* forma/ oblik  (venecijanski:  forma)
 
* fraja/ za izlazak i dobar provod (venecijanski: sretni  ljudi)
 
* fraja/ za izlazak i dobar provod (venecijanski: sretni  ljudi)
−
* frigati/ pržiti (romanski-latiniski jezik, '''dalmatinski''': ''fregur'' )
+
* frigati/ pržiti (romanski-Latiniski jezik, '''dalmatinski''': ''fregur'' )
 
* forca/ snaga (sa snagom)
 
* forca/ snaga (sa snagom)
 
* fortuna/ jak vjetar
 
* fortuna/ jak vjetar
Line 101: Line 102:
 
* katrida/ stolica (romanski Latin-dalmatinski: ''katraida'' )
 
* katrida/ stolica (romanski Latin-dalmatinski: ''katraida'' )
 
* katun/ uglu
 
* katun/ uglu
−
* '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe (venecijanski: clapa ''"pjevanje grupe"'' )
+
* '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe (venecijanski:clapa ''"pjevanje grupe ljudih"'' )
 
* koltrine/ curtains
 
* koltrine/ curtains
 
* kontra / protiv (Latin: contra)  
 
* kontra / protiv (Latin: contra)  
Line 126: Line 127:
 
* pandur/ policajaca  (venecijanski: panduro)
 
* pandur/ policajaca  (venecijanski: panduro)
 
* papit/ ova ''riječ'' se koristi kada se hrani dijeta  (venecijanski: papa-znači ''dječje hrane'' )
 
* papit/ ova ''riječ'' se koristi kada se hrani dijeta  (venecijanski: papa-znači ''dječje hrane'' )
−
* perun/ vilica  (venecijanskim  pirón ''iz'' [[Greece|grčki]]: pirouni)
+
* perun/ vilica  (venecijanskim  pirón ''iz'' [[Greece|grčkog]]: pirouni)
 
* piat/ tanjur
 
* piat/ tanjur
 
* pikolo/ mali  (venecijanski: picolo)
 
* pikolo/ mali  (venecijanski: picolo)
Line 169: Line 170:
 
</div>
 
</div>
  
−
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=T3PqrrnrE5EC&pg=PA145&dq=Korcula+čakavski&hl=en&ei=dIClTYWULISovQOsqLWfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDkQ6AEwAzgK#v=onepage&q&f=false Alex J. Bellamy,The Formation of Croatian National Identity:] A Centuries-Old Dream ''(Osnivanje hrvatskog nacionalnog identiteta: stoljetni san, str.'''145''')''</ref> Mjesta na otoku su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Korčula Wikipedia:]</ref> Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević  koristi dijalekt.
+
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=T3PqrrnrE5EC&pg=PA145&dq=Korcula+čakavski&hl=en&ei=dIClTYWULISovQOsqLWfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDkQ6AEwAzgK#v=onepage&q&f=false Alex J. Bellamy, Osnivanje hrvatskog nacionalnog identiteta: Stoljetni san, str.145]    ''(The Formation of Croatian National Identity:A Centuries-Old Dream)''</ref> Mjesta na otoku su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Korčula Wikipedia: Korčula]</ref> Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević  koristi dijalekt.
  
−
Stari naziv grad je bio  ''Curzola''. Otok je od 1420.  do 1797. bio dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojiċ]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena.
+
Stari naziv za otok je bio  ''Curzola''. Korčula je od 1420.  do 1797. bila dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojiċ]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena.<ref>Nikola Ostojić, Povijesni Kompendij otoka Korčula  (str. 5)</ref>
 +
[[File:Ostojic's page 1.jpg|thumb|right|175px| Nikola Ostojiċ stranica iz '''1878.''' izdanje knjige (libro) ''"Povijesni Kompendij otoka Korčula"'']]
  
−
==Poveznice==
+
==Vidi također==
 
* [[Korčula]]
 
* [[Korčula]]
−
* [[Korčula Povijest]]
+
* [[Korčula Povijest|Nikola Ostojić-Povijesni Kompendij Otok Korčula]]
−
* [[Directory:Korcula History 2 |Engleski člank - Korčula Povijest 2]]
+
* [[Directory:Korcula History 2 |Engleski članak - Korčula Povijest 2]]
−
 
+
* [[Directory:Korcula Italian|Korčulanski Talijani]]
 +
* [[Vallegrande Speak]]
 
==References (Izvori)==
 
==References (Izvori)==
 
<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;">
 
<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;">
−
<references />
+
<references/>
 
</div>
 
</div>
−
----
+
 
−
{{GKAnt}}
 
−
{{GKAdBrite}}
 
−
{{OMGlinks}}
 
 
==Vanjske poveznice==
 
==Vanjske poveznice==
 
* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčuli]
 
* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčuli]
Line 194: Line 194:
 
* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski Wikipedija na hrvatskom jeziku: Venecijanski jezik]
 
* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski Wikipedija na hrvatskom jeziku: Venecijanski jezik]
  
−
[[File:St Damian.jpg|thumb|left|470px|Kapela Svetog Kuzme i sv Damjana na otoku Korčuli. Kapela je iz 6. stoljeća poslije Krista. Fotografija [[Peter Zuvela]]]]
+
[[File:St Damian.jpg|thumb|left|470px|Kapela Svetog Kuzme i Svetog Damjana na otoku Korčuli. Temelji su iz 6. stoljeća poslije Krista, dok je ostatka kapela je obnovljena u 11. stoljeća. Fotografija [[Peter Zuvela]]]]
  
  
Line 229: Line 229:
  
 
----
 
----
−
[[File:Korcula Town.jpg|thumb|left|315px|Grada Korčule fotografija  [[Peter Zuvela]] ]]
+
[[File:Korcula Town.jpg|thumb|left|315px|Grad Korčula fotografija  [[Peter Zuvela]] ]]
  
  
Line 255: Line 255:
 
===Share this page===
 
===Share this page===
 
<sharethis />
 
<sharethis />
 +
[[File:85px-Coat of arms of Croatia.svg.png||thumb|left|250px|Coat of arms of Croatia (Hrvatska)]]
 
<br>
 
<br>
 
<div style="overflow:auto;height:1px;">
 
<div style="overflow:auto;height:1px;">
Line 260: Line 261:
 
[[Keyword:=Korčula]]
 
[[Keyword:=Korčula]]
 
[[Keyword:=Korčulanski]]
 
[[Keyword:=Korčulanski]]
 +
[[Keyword:=Korzulot]]
 
[[Keyword:=Corzulot]]
 
[[Keyword:=Corzulot]]
 
[[Keyword:=Croatian dialect]]
 
[[Keyword:=Croatian dialect]]
Line 265: Line 267:
 
[[Keyword:=Venetian]]  
 
[[Keyword:=Venetian]]  
 
[[Keyword:=Klapa]]
 
[[Keyword:=Klapa]]
−
[[Keyword:=Korcula town]]
+
[[Keyword:=Korcula Grad]]
 
[[Keyword:=Vela Luka]]
 
[[Keyword:=Vela Luka]]
 
[[Keyword:=Blato]]
 
[[Keyword:=Blato]]

Latest revision as of 08:55, 5 June 2012

Korčula (grad)
Dalmacija (tamno ljubičasta) u Hrvatsku. Otok Korčula je označen crveno .

Korčula dijalekt (ili korčulanski) je hrvatski dijalekt s otoka Korčule. Korčula je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).[1][2]

Dijalekt ima riječi iz latinskog jezika - dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (mletački).[3] Lokalno stanovntšvo ponekad nazivaju dijalekt naški.

Primjeri

Primjeri Korzulot riječi u usporedbi s Vegliot i hrvatski.

  • buža/ bus/ rupa
  • čimitir/ čimitier/ groblje
  • dent/ diant/ zubi
  • faculet/ fazuol/ rubac
  • fatiga/ fatica/ radi
  • fermaj/ fermai/ stoj!
  • jeloz/ golaus/ ljubomoran
  • kantat/ cantar/ pjevati


Enciklopedija Britannica na Vegliot:

“ Romance jezik nekada govorio duž dalmatinske obale s otoka Veglia (Krk moderne) do Ragusa (suvremenog Dubrovnika). Dubrovačka dalmatinski vjerojatno nestao u 17. stoljeću. dijalekt Vegliot dalmatinski izumire u 19. stoljeću.[4] ”

Dodatne riječi iz dijalekt

(Korčula dijalekt/ Moderan hrvatski)

Template:Col-break
  • adio / zbogom
  • afitat/ najam (po Venecijanskom dijalektu: afìt)
  • alavia / učinio ispravno
  • arbol/ brodski jarbol
  • aria/ zdrak (venecijanski: aria)
  • arma/ naoružan (venecijanski: arma)
  • avižat / stići
  • baleta/ metak (venecijanski: bal)
  • banda/ strana (venecijanski: strana)
  • balun/ nogometna lopta (venecijanski: balón)
  • banak/ klupa (venecijanski: banca) [5]
  • baraka/ baraka (venecijanski: baràca)
  • barba/ ujak (venecijanski: barba)
  • barilo/ barel (venecijanski: barìla)
  • barka/ vrsta lokalne plovila (venecijanski: bàrca)
  • bat / tip čekić
  • bevanda/ vino sa vodom (venecijanski: bevànda "vodeno vino" )
  • beštija/ životinja (Latinski: bestia)
  • beštimat/ psovati (venecijanski: bestiemàr)
  • bičve/ čarape
  • bićerin/ čaša (venecijanski: bicér)
  • Brigela/ lokalni nadimak (venecijanski: brighela džoker )
  • bobon/ štapiću
  • bonaca/ more je mirno (venecijanski: bonàça)
  • botilja/ boca (romanski Latin jezik, dalmatinski: botaila )
  • botun/ gumb (romanski Latin-dalmatinski: botaun )
  • buka/ glasan (romanski Latin-dalmatinski: usta )
  • butiga/ dućan
  • buža/ rupa (venecijanski: bus ili buxa)
  • cilo/ vino bez vode
  • cukar/ šečer (venecijanski: sucaro)
  • čagalj/ šakal
  • čorav/ slijep (venecijanski: ciòro slijepac )
  • damižana / tip boca
  • daž/ kiša
  • Dreto/ ravno (romanski Latin-dalmatinski: drat)
  • Defora u starim venecijanskim znači "izvana".
  • Di greš?/ Gdje ideš?
  • faca/ lice (venecijanski: faca)
  • fabrika/ tvornica (Latin: fabrica- proizvodnja ili za obrt, trgovinu, umjetnost, trik, uređaj)
  • fabrikat/ da vam trik
  • falso/ varanje (venecijanski: lažljivac)
  • feral/ plina ili naftna lampa za privlačenje ribe (noćni ribolov). Također u venecijanski: Feral znači "svjetlo".
  • fermai/ stop
  • feta/ kriška (venecijanski: feta)
  • figura/ lik (venecijanski: figura)
  • forma/ oblik (venecijanski: forma)
  • fraja/ za izlazak i dobar provod (venecijanski: sretni ljudi)
  • frigati/ pržiti (romanski-Latiniski jezik, dalmatinski: fregur )
  • forca/ snaga (sa snagom)
  • fortuna/ jak vjetar
  • fratar/ svećenik (latin: frater znači brat)
  • fuga/ pukotina ili praznina mala (latin: let, bijeg)
  • fumar/ dimnjak (venecijanski: fuma znači dim)
  • fumati/ pušiti
  • gira/ Vrsta ribe iz Hrvatske.
  • griža/ tvrdom kamenu
  • gundula/ tip malog broda
  • gusti/ uživanje (venecijanski: gusto znači ugodno)
  • gustrina/ oborinskih voda akumulacije
  • guzica/ osobe dno
  • hoča/ ide sada
  • kadena/ lanac (romanski Latin-dalmatinski: kataina)
  • kajić/ vrsta plovila
  • Kalafat/ znači majstor (radnike u brodogradilištu), koji su ispunjavali pukotina (npr. iżmeđu dasaka) na drvenom brodu.
  • kamara/ spavaća soba (latin: camera-zatvorena soba)
  • kantat/ pjevati (Latin: canto)
  • kapula/ luk (romanski latin-dalmatinski: kapula)
Template:Col-break
  • karoca/ mala kolica (venecijanski: carosa)
  • katrida/ stolica (romanski Latin-dalmatinski: katraida )
  • katun/ uglu
  • klapa/ je cappella oblik glazbe (venecijanski:clapa "pjevanje grupe ljudih" )
  • koltrine/ curtains
  • kontra / protiv (Latin: contra)
  • korač/ čekić
  • kužin/ rođak (venecijanski: cuxìn)
  • lacun/ posteljina
  • lapis/ olovka (venecijanski: apis)
  • lavadin/ umivaonik (venecijanski: lavandin)
  • lešada/ vrsta ribinje juhe/ venecijanski: Lesada što znači: kuhati.
  • leut/ vrsta lokalne plovila
  • levant/ lokalni vjetar
  • libro/ knjiga
  • licenca/ dozvola (venecijanski: icenca)
  • makina/ mašina
  • Malandrin/ Lokalni nadimak. U venecijanski to znači: nepošteni ili varalica
  • mama/ majka
  • Maragun/ stolar (venecijanski: Marangòn)
  • mapa/ map (venecijanskim: mapa)
  • mezo/ između (venecijanski: mèzo "napola" )
  • mlinko/ mlijeko
  • motika/ lokalni poljoprivredni alat
  • mudante/ donje rublje (venecijanski: mudande)
  • pamidora/ rajčica / talijanski jezik: pamidore
  • pandur/ policajaca (venecijanski: panduro)
  • papit/ ova riječ se koristi kada se hrani dijeta (venecijanski: papa-znači dječje hrane )
  • perun/ vilica (venecijanskim pirón iz grčkog: pirouni)
  • piat/ tanjur
  • pikolo/ mali (venecijanski: picolo)
  • pirula/ tableta (venecijanski: pirola)
  • pistun/ klip (venecijanski: piston)
  • pitura/ farba ili boja (venecijanski: pitura znači bojanje)
  • poć na ribe./ odlaska u ribolov
  • postoli/ cipele
  • postelja/ krevet
  • potato/ krumpir
  • punistra/ prozor (Latin: fenestra)
  • rič/ riječi
  • ritko/ ne često
  • setemana/ tijedan (venecijanski: setemana)
  • spim/ ja spavam
  • skula/ škola
  • soldi / novac (Latin: solidus)
  • soto/ ispod (venecijanski: sot ili soto)
  • spiza/ jelo
  • šestan/ atraktivan ili lijep (venecijanski: sesto znači milost, dobro vaspitan)
  • šija/ natrag
  • šiloko/ lokalni vjetar (venecijanski: siròco)
  • škoj/ otok
  • škver/ brodgradilište
  • špirit/ duh
  • šporko/ prljavo (venecijanski: spórco)
  • štrada/ ulica
  • šufit/ potkrovlje (venecijanski: sofìta)
  • šugaman/ ručnik za plažu
  • tata/ otac
  • tavajola/stolnjak (venecijanski: toaja)
  • terpeza/ stol
  • ura/ jedan sat
  • vapor/ trajekt (venecijanski: Bapor znači parobrod )
  • vara vamo/ ići dalje
  • Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
  • zeje/ lokalno jelo
  • zrcalo/ ogledalo
Template:Col-end

Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.[6] Mjesta na otoku su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.[7] Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević koristi dijalekt.

Stari naziv za otok je bio Curzola. Korčula je od 1420. do 1797. bila dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema Nikola Ostojiċ , grci su ga nazvali Corcira Melaena.[8]

Nikola Ostojiċ stranica iz 1878. izdanje knjige (libro) "Povijesni Kompendij otoka Korčula"

Vidi također

References (Izvori)

  1. ^ Igor Rudan, Zemlja 1000 otoka (The Land of 1000 Islands)
    • "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571.-1573.), Kandijskog (1645.-1669.), i Morejskog rata (1684.-1699.). Pridošlice su dobili zemljište i primali su posebne povlastice, "Paštrovića povlastice "."
  2. ^ Norris M. Durham & Chris C. Plato, Trendovi u dermatoglifskih istraživanja, str.205 (Trends in Dermatoglyphic Research)
  3. ^ Š Peričić, O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru (str. 10):
    • "Istina, male kolonije Talijana tada postoje i u Šibeniku, na Korčuli, Hvaru i Visu te nekim drugim mjestima pokrajine."
  4. ^ Enciklopedija Britannica: Povijest i društvo-dalmatinski Vegliot
  5. ^ Lodovico Pizzat, Venecijanski-engleski engleski-venecijanski: Kad u Veneciji budi kao Venecijani, str.19 (Venetian-English English-Venetian: When in Venice do as the Venetians)
  6. ^ Alex J. Bellamy, Osnivanje hrvatskog nacionalnog identiteta: Stoljetni san, str.145 (The Formation of Croatian National Identity:A Centuries-Old Dream)
  7. ^ Wikipedia: Korčula
  8. ^ Nikola Ostojić, Povijesni Kompendij otoka Korčula (str. 5)

Vanjske poveznice

Kapela Svetog Kuzme i Svetog Damjana na otoku Korčuli. Temelji su iz 6. stoljeća poslije Krista, dok je ostatka kapela je obnovljena u 11. stoljeća. Fotografija Peter Zuvela

















Grad Korčula fotografija Peter Zuvela












Share this page

<sharethis />

Coat of arms of Croatia (Hrvatska)





Retrieved from "https://mywikibiz.com/index.php?title=Korčulanski_Dijalekt&oldid=158326"