Difference between revisions of "Korčulanski Dijalekt"

MyWikiBiz, Author Your Legacy — Tuesday November 19, 2024
Jump to navigationJump to search
(tweak 2)
(Editing Korčulanski Dijalekt plus tidy)
Line 2: Line 2:
 
[[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno
 
[[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno
 
.]]
 
.]]
−
'''Korčula dijalekt''' (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule.  Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski  (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Trends in Dermatoglyphic Research]  by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)</ref><ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 The Land of 1000 Islands] by Igor Rudan
+
'''Korčula dijalekt''' (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule.  Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski  (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 The Land of 1000 Islands] by Igor Rudan
  
−
* "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden opsežna seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. došljaci donijeli svoje gena bazen i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "Shokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). pridošlice su dobili zemljište i prima posebne povlastice "Paštrovića povlastice "."
+
* "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). pridošlice su dobili zemljište i prima posebne povlastice "Paštrovića povlastice "."
−
</ref>
+
</ref><ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Trends in Dermatoglyphic Research]  by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)</ref>
  
−
Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski-Latiskog jezika, Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada navedene  kao Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški.
+
Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski Latin jezika- Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški.
  
 
== Primjeri ==
 
== Primjeri ==
Line 46: Line 46:
 
* bat / tip čekić  
 
* bat / tip čekić  
 
* bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda ''"vodeni vina"'')
 
* bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda ''"vodeni vina"'')
−
* beštija/životinja ([[latin|Latinski]]:bestia)
+
* beštija/ životinja ([[latin|Latinski]]:bestia)
 
* beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr)
 
* beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr)
 
* bičve/  čarape
 
* bičve/  čarape
Line 53: Line 53:
 
* bobon/ štapiću
 
* bobon/ štapiću
 
* bonaca/ more je mirno  (Venecijanskim: bonàça)
 
* bonaca/ more je mirno  (Venecijanskim: bonàça)
−
* botilja/ boca (Romanski-[[Latin|Latinski]] jezik, Dalmatinski:''botaila'') <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary]</ref>
+
* botilja/ boca (Romanski [[Latin]] jezik, Dalmatinski:''botaila'') <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary]</ref>
−
* botun/ gumb (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''botaun'')
+
* botun/ gumb (Romanski Latin-Dalmatinski: ''botaun'')
−
* buka/ glasan  (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''usta'')
+
* buka/ glasan  (Romanski Latin-Dalmatinski: ''usta'')
 
* butiga/ dućan
 
* butiga/ dućan
 
* buža/  rupa (Venecijanskim: bus ''ili'' buxa)  
 
* buža/  rupa (Venecijanskim: bus ''ili'' buxa)  
Line 64: Line 64:
 
* damižana / tip boca
 
* damižana / tip boca
 
* daž/ kiša
 
* daž/ kiša
−
* Dreto/ ravno  (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: drat)
+
* Dreto/ ravno  (Romanski Latin-Dalmatinski: drat)
 
*  '''Defora''' u starim venecijanskim znači "izvana".
 
*  '''Defora''' u starim venecijanskim znači "izvana".
 
* Di greš?/ Gdje ideš?
 
* Di greš?/ Gdje ideš?
Line 78: Line 78:
 
* fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni  ljudi)
 
* fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni  ljudi)
 
* frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''fregur'')
 
* frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''fregur'')
−
* forca/ snaga (primjenjuju se sa snagom)
+
* forca/ snaga (sa snagom)
 
* fortuna/ jak vjetar
 
* fortuna/ jak vjetar
−
* fratar/ svećenik (latinski: frater ''znači'' brata)
+
* fratar/ svećenik (latin: frater ''znači'' brata)
 
* fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg)
 
* fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg)
 
* fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: fuma ''znači'' dim)
 
* fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: fuma ''znači'' dim)
Line 86: Line 86:
 
* gira/ Vrsta ribe iz [[Croatia|Hrvatska]].  
 
* gira/ Vrsta ribe iz [[Croatia|Hrvatska]].  
 
* griža/ tvrdom kamenu
 
* griža/ tvrdom kamenu
−
* gundula/tip broda
+
* gundula/ tip malog broda
 
* gusti/ uživanje (Venecijanskim:  gusto ''znači'' ugodno)
 
* gusti/ uživanje (Venecijanskim:  gusto ''znači'' ugodno)
 
* gustrina/ oborinskih voda akumulacije  
 
* gustrina/ oborinskih voda akumulacije  
 
* guzica/ osobe dno
 
* guzica/ osobe dno
 
* hoča/ ide sada
 
* hoča/ ide sada
−
* kadena/ lanac (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski:''kataina'')
+
* kadena/ lanac (Romanski Latin-Dalmatinski:''kataina'')
 
* kajić/ vrsta lokalne plovila
 
* kajić/ vrsta lokalne plovila
 
{{col-break}}
 
{{col-break}}
Line 97: Line 97:
 
* kamara/  spavaća soba (Latin: camera-svod, zasvođen soba)  
 
* kamara/  spavaća soba (Latin: camera-svod, zasvođen soba)  
 
* kantat/  pjevati (Latin: canto)
 
* kantat/  pjevati (Latin: canto)
−
* kapula/ luk (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''kapula'')
+
* kapula/ luk (Romanski Latin-Dalmatinski: ''kapula'')
 
* karoca/ mala kolica  (Venecijanskim:  carosa)  
 
* karoca/ mala kolica  (Venecijanskim:  carosa)  
−
* katrida/ stolica (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''katraida'')
+
* katrida/ stolica (Romanski Latin-Dalmatinski: ''katraida'')
 
* katun/ uglu
 
* katun/ uglu
 
* '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe  (Venetian:clapa ''"pjevanje grupe"'')
 
* '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe  (Venetian:clapa ''"pjevanje grupe"'')
 
* koltrine/ curtains
 
* koltrine/ curtains
−
* kontra /protiv (Latin: contra)  
+
* kontra / protiv (Latin: contra)  
 
* korač/ čekić
 
* korač/ čekić
−
* kužin//rođak (Venecijanskimi: cuxìn)
+
* kužin/ rođak (Venecijanskimi: cuxìn)
 
* lacun/ posteljina
 
* lacun/ posteljina
 
* lapis/  olovka  (Venecijanskim: apis)
 
* lapis/  olovka  (Venecijanskim: apis)
 
* lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin)
 
* lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin)
−
* lešada/ vrsta ribinje juhe/ Lesada u Venecijanskim Venecijanskim znači: ''kuhati''.
+
* lešada/ vrsta ribinje juhe/ Venecijanskim: Lesada što znači: ''kuhati''.
 
* leut/ vrsta lokalne plovila
 
* leut/ vrsta lokalne plovila
 
* levant/ lokalni vjetar
 
* levant/ lokalni vjetar
Line 118: Line 118:
 
* mama/ majka
 
* mama/ majka
 
* Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn)
 
* Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn)
−
* mapa/map (Venecijanskim: mapa)
+
* mapa/ map (Venecijanskim: mapa)
−
* mezo/između (Venecijanskim: mèzo ''"napola"'')
+
* mezo/ između (Venecijanskim: mèzo ''"napola"'')
 
* mlinko/ mlijeko
 
* mlinko/ mlijeko
−
* motika/ lokalnih poljoprivrednih alata
+
* motika/ lokalni poljoprivred alat
−
* mudante/donje rublje (Venecijanskim:  mudande)
+
* mudante/ donje rublje (Venecijanskim:  mudande)
−
* pamidora/rajčica /[[Italian language|Talijanski jezik]] pamidore)
+
* pamidora/ rajčica /[[Italian language|Talijanski jezik]] pamidore)
−
* pandur/policajaca  (Venecijanskim: panduro)
+
* pandur/ policajaca  (Venecijanskim: panduro)
 
* papit/ ovo''riječ''se koristi kada se hrani dijeta  (Venecijanskim: papa-znači ''dječje hrane'')
 
* papit/ ovo''riječ''se koristi kada se hrani dijeta  (Venecijanskim: papa-znači ''dječje hrane'')
 
* perun/ vilica  (Venecijanskim  pirón ''iz'' [[Greece|grčki]]: pirouni)
 
* perun/ vilica  (Venecijanskim  pirón ''iz'' [[Greece|grčki]]: pirouni)
Line 130: Line 130:
 
* pikolo/ mali  (Venecijanskim: picolo)
 
* pikolo/ mali  (Venecijanskim: picolo)
 
* pirula/ tableta  (Venecijanskim: pirola)
 
* pirula/ tableta  (Venecijanskim: pirola)
−
* pistun/klip (Venecijanskim: piston)
+
* pistun/ klip (Venecijanskim: piston)
 
* pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura ''znači'' bojanje)
 
* pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura ''znači'' bojanje)
−
* '''Poć na ribe.'''/ odlaska u ribolov
+
* '''poć na ribe.'''/ odlaska u ribolov
 
* postoli/  cipele
 
* postoli/  cipele
 
* postelja/ krevet
 
* postelja/ krevet
Line 138: Line 138:
 
* rič/ riječi
 
* rič/ riječi
 
* ritko/ ne često
 
* ritko/ ne često
−
* setemana/  tijedan (Venecijanskim: setemana)  
+
* setemana/  tijedan (Venecijanskim: setemana)  
−
* spim/ Ja spavam
+
* spim/ ja spavam
−
* skula/ school/ škola
+
* skula/ škola
−
* soldi / novac (Latin:solidus)   
+
* soldi / novac (Latin: solidus)   
 
* soto/ ispod (Venecijanskim:  sot ''ili'' soto)  
 
* soto/ ispod (Venecijanskim:  sot ''ili'' soto)  
 
* spiza/ lokalne jelo
 
* spiza/ lokalne jelo
 
* šestan/ atraktivan ''ili'' lijep  (Venecijanskim:  ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan)
 
* šestan/ atraktivan ''ili'' lijep  (Venecijanskim:  ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan)
 
* šija/ natrag  
 
* šija/ natrag  
−
* šiloko/lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco)  
+
* šiloko/ lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco)  
 
* škoj/ otok
 
* škoj/ otok
 
* škver/ brodgradilište
 
* škver/ brodgradilište
−
* špirit/duh  
+
* špirit/ duh  
 
* šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco)  
 
* šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco)  
 
* štrada/ ulica
 
* štrada/ ulica
Line 158: Line 158:
 
* terpeza/ stol
 
* terpeza/ stol
 
* ura/ jedan sat
 
* ura/ jedan sat
−
* vapor/  trajekt (Venecijanskim:  Bapor znači ''parobrod'')  
+
* vapor/  trajekt (Venecijanskim:  Bapor znači ''parobrod'')  
 
* vara vamo/ ići dalje
 
* vara vamo/ ići dalje
 
* Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
 
* Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
Line 166: Line 166:
 
</div>
 
</div>
  
 +
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=T3PqrrnrE5EC&pg=PA145&dq=Korcula+čakavski&hl=en&ei=dIClTYWULISovQOsqLWfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDkQ6AEwAzgK#v=onepage&q&f=false The Formation of Croatian National Identity:] A Centuries-Old Dream by Alex J. Bellamy (p145)</ref> Mjesta su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Korčula Wikipedia:]</ref> Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći Korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević  koristi dijalekt.
 +
 +
Korčula stari naziv je bio  ''Curzola''. Otok je od 1420  do 1797 bio  dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojió]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena.
 
==Poveznice==
 
==Poveznice==
 
* [[Directory:Historical Compendium of the Island of Korcula| Korcula History-Historical Compendium of the Island of Korcula]]
 
* [[Directory:Historical Compendium of the Island of Korcula| Korcula History-Historical Compendium of the Island of Korcula]]

Revision as of 13:09, 14 April 2011

Korčula (grad)
Dalmacija (tamno ljubičasta) u Hrvatsku. Otok Korčula je označen crveno .

Korčula dijalekt (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule. Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).[1][2]

Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski Latin jezika- Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški.

Primjeri

Primjeri Korzulot riječi u usporedbi s Vegliot i Hrvatski.

  • buža/ bus/ rupa
  • čimitir/ čimitier/ groblje
  • dent/ diant/ zubi
  • faculet/ fazuol/ rubac
  • fatiga/ fatica/ radi
  • fermaj/ fermai/ stoj!
  • jeloz/ golaus/ ljubomoran
  • kantat/ cantar/ pjevati


Enciklopedija Britannica na Vegliot:

“ Romance jezik nekada govorio duž dalmatinske obale s otoka Veglia (Krk moderne) do Ragusa (suvremenog Dubrovnika). Dubrovačka dalmatinski vjerojatno nestala u 17. stoljeću. dijalekt Vegliot dalmatinske izumire u 19. stoljeću.[3] ”

Dodatne riječi iz dijalekt

(Korčula dijalekt/ Moderna hrvatski)

Template:Col-break
  • adio / zbogom
  • afitat/ najam (po Venecijanskom dijalektu: afìt)
  • alavia / učinio ispravno
  • arbol/ brodski jarbol
  • aria/ zdrak (Venecijanskim: aria)
  • arma/ naoružan (Venecijanskim: arma)
  • avižat / stići
  • baleta/ metak (Venecijanskim: bal)
  • banda/ strana (Venecijanskim: strana)
  • balun/ nogometna lopta (Venecijanskim: balón)
  • banak/ klupa (Venecisko: banca) [4]
  • baraka/ baraka (Venecijanskim: baràca)
  • barba/ ujak (Veneciski: barba)
  • barilo/ barel (Veneciski: barìla)
  • barka/ vrsta lokalne plovila (Venecijanskim: bàrca)
  • bat / tip čekić
  • bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda "vodeni vina")
  • beštija/ životinja (Latinski:bestia)
  • beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr)
  • bičve/ čarape
  • bićerin/ čaša (Venecijanskim: bicér)
  • Brigela/ lokalni nadimak (Venecijanskim: brighela džoker)
  • bobon/ štapiću
  • bonaca/ more je mirno (Venecijanskim: bonàça)
  • botilja/ boca (Romanski Latin jezik, Dalmatinski:botaila) [5]
  • botun/ gumb (Romanski Latin-Dalmatinski: botaun)
  • buka/ glasan (Romanski Latin-Dalmatinski: usta)
  • butiga/ dućan
  • buža/ rupa (Venecijanskim: bus ili buxa)
  • cilo/vino bez vode
  • cukar/ šečer (Venecijanskim: sucaro)
  • čagalj/ šakal
  • čorav/ slijep (Venecijanskim: ciòro slijepac)
  • damižana / tip boca
  • daž/ kiša
  • Dreto/ ravno (Romanski Latin-Dalmatinski: drat)
  • Defora u starim venecijanskim znači "izvana".
  • Di greš?/ Gdje ideš?
  • faca/ lice (Venecijanskim: faca)
  • fabrika/ tvornica (Latin: fabrica- proizvodnja ili za obrt, trgovinu, umjetnost, trik, uređaj)
  • fabrikat/ da vam trik
  • falso/ varanje (Veneciski: lažljivac)
  • feral/ plina ili naftna lampa za privlačenje ribe (noćni ribolov). Također u Venecijanskim: Feral znači "svjetlo".
  • fermai/ stop
  • feta/ kriška (Venecijanskim: feta)
  • figura/ lik (Venecijanskim: figura)
  • forma/ oblik (Venecijanskim: forma)
  • fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni ljudi)
  • frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: fregur)
  • forca/ snaga (sa snagom)
  • fortuna/ jak vjetar
  • fratar/ svećenik (latin: frater znači brata)
  • fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg)
  • fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: fuma znači dim)
  • fumati/ pušiti
  • gira/ Vrsta ribe iz Hrvatska.
  • griža/ tvrdom kamenu
  • gundula/ tip malog broda
  • gusti/ uživanje (Venecijanskim: gusto znači ugodno)
  • gustrina/ oborinskih voda akumulacije
  • guzica/ osobe dno
  • hoča/ ide sada
  • kadena/ lanac (Romanski Latin-Dalmatinski:kataina)
  • kajić/ vrsta lokalne plovila
Template:Col-break
  • Kalafats, znači majstora (radnike u brodogradilištu), koji su ispunili pukotina između ploča na drvenom brodu.
  • kamara/ spavaća soba (Latin: camera-svod, zasvođen soba)
  • kantat/ pjevati (Latin: canto)
  • kapula/ luk (Romanski Latin-Dalmatinski: kapula)
  • karoca/ mala kolica (Venecijanskim: carosa)
  • katrida/ stolica (Romanski Latin-Dalmatinski: katraida)
  • katun/ uglu
  • klapa/ je cappella oblik glazbe (Venetian:clapa "pjevanje grupe")
  • koltrine/ curtains
  • kontra / protiv (Latin: contra)
  • korač/ čekić
  • kužin/ rođak (Venecijanskimi: cuxìn)
  • lacun/ posteljina
  • lapis/ olovka (Venecijanskim: apis)
  • lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin)
  • lešada/ vrsta ribinje juhe/ Venecijanskim: Lesada što znači: kuhati.
  • leut/ vrsta lokalne plovila
  • levant/ lokalni vjetar
  • libro/ knjiga
  • licenca/ dozvola (Venecijanskim: icenca)
  • makina/ mašina
  • Malandrin/ Lokalni nadimak. U Venecijanskim to znači: nepošteni ili varalica
  • mama/ majka
  • Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn)
  • mapa/ map (Venecijanskim: mapa)
  • mezo/ između (Venecijanskim: mèzo "napola")
  • mlinko/ mlijeko
  • motika/ lokalni poljoprivred alat
  • mudante/ donje rublje (Venecijanskim: mudande)
  • pamidora/ rajčica /Talijanski jezik pamidore)
  • pandur/ policajaca (Venecijanskim: panduro)
  • papit/ ovoriječse koristi kada se hrani dijeta (Venecijanskim: papa-znači dječje hrane)
  • perun/ vilica (Venecijanskim pirón iz grčki: pirouni)
  • piat/ tanjur
  • pikolo/ mali (Venecijanskim: picolo)
  • pirula/ tableta (Venecijanskim: pirola)
  • pistun/ klip (Venecijanskim: piston)
  • pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura znači bojanje)
  • poć na ribe./ odlaska u ribolov
  • postoli/ cipele
  • postelja/ krevet
  • punistra/ prozor (Latin: fenestra)
  • rič/ riječi
  • ritko/ ne često
  • setemana/ tijedan (Venecijanskim: setemana)
  • spim/ ja spavam
  • skula/ škola
  • soldi / novac (Latin: solidus)
  • soto/ ispod (Venecijanskim: sot ili soto)
  • spiza/ lokalne jelo
  • šestan/ atraktivan ili lijep (Venecijanskim: sesto znači milost, dobro vaspitan)
  • šija/ natrag
  • šiloko/ lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco)
  • škoj/ otok
  • škver/ brodgradilište
  • špirit/ duh
  • šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco)
  • štrada/ ulica
  • šufit/ potkrovlje (Venecijanskim: sofìta)
  • šugaman/ ručnik za plažu
  • tata/ otac
  • tavajola/stolnjak (Venecijanskim: toaja)
  • terpeza/ stol
  • ura/ jedan sat
  • vapor/ trajekt (Venecijanskim: Bapor znači parobrod)
  • vara vamo/ ići dalje
  • Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
  • zeje/ lokalne jelo
  • zrcalo/ ogledalo
Template:Col-end

Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.[6] Mjesta su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.[7] Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći Korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević koristi dijalekt.

Korčula stari naziv je bio Curzola. Otok je od 1420 do 1797 bio dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema Nikola Ostojió , grci su ga nazvali Corcira Melaena.

Poveznice

References (Izvori)

  1. ^ The Land of 1000 Islands by Igor Rudan
    • "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). pridošlice su dobili zemljište i prima posebne povlastice "Paštrovića povlastice "."
  2. ^ Trends in Dermatoglyphic Research by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)
  3. ^ Enciklopedija Britannica: Povijest i društvo-dalmatinska Vegliot
  4. ^ Venetian-English English-Venetian: When in Venice Do as the Venetians by Lodovico Pizzati (p19)
  5. ^ Dalmatian Language-Dictionary
  6. ^ The Formation of Croatian National Identity: A Centuries-Old Dream by Alex J. Bellamy (p145)
  7. ^ Wikipedia:




Vanjske poveznice

Kapela Svetog Kuzme i sv Damjana na otoku Korčuli. Kapela je iz 6. stoljeća poslije Krista. Fotografija Peter Zuvela

















Grada Korčule fotografija Peter Zuvela












Share this page

<sharethis />




Retrieved from "https://mywikibiz.com/index.php?title=Korčulanski_Dijalekt&oldid=135207"