Difference between revisions of "KorÄulanski Dijalekt"
MyWikiBiz, Author Your Legacy — Tuesday November 19, 2024
Jump to navigationJump to searchm (tweak) |
|||
| Line 143: | Line 143: | ||
* soldi / novac (Latin: solidus) | * soldi / novac (Latin: solidus) | ||
* soto/ ispod (Venecijanskim: sot ''ili'' soto) | * soto/ ispod (Venecijanskim: sot ''ili'' soto) | ||
| − | * spiza/ | + | * spiza/ jelo |
* šestan/ atraktivan ''ili'' lijep (Venecijanskim: ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan) | * šestan/ atraktivan ''ili'' lijep (Venecijanskim: ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan) | ||
* šija/ natrag | * šija/ natrag | ||
| Line 169: | Line 169: | ||
Korčula stari naziv je bio ''Curzola''. Otok je od 1420 do 1797 bio dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojió]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena. | Korčula stari naziv je bio ''Curzola''. Otok je od 1420 do 1797 bio dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojió]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena. | ||
| + | |||
==Poveznice== | ==Poveznice== | ||
* [[Directory:Historical Compendium of the Island of Korcula| Korcula History-Historical Compendium of the Island of Korcula]] | * [[Directory:Historical Compendium of the Island of Korcula| Korcula History-Historical Compendium of the Island of Korcula]] | ||
Revision as of 13:23, 14 April 2011
Dalmacija (tamno ljubičasta) u Hrvatsku. Otok Korčula je označen crveno .
Korčula dijalekt (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule. Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).[1][2]
Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski Latin jezika- Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški.
Primjeri
Primjeri Korzulot riječi u usporedbi s Vegliot i Hrvatski.
- buža/ bus/ rupa
- čimitir/ čimitier/ groblje
- dent/ diant/ zubi
- faculet/ fazuol/ rubac
- fatiga/ fatica/ radi
- fermaj/ fermai/ stoj!
- jeloz/ golaus/ ljubomoran
- kantat/ cantar/ pjevati
Enciklopedija Britannica na Vegliot:
| “ | Romance jezik nekada govorio duž dalmatinske obale s otoka Veglia (Krk moderne) do Ragusa (suvremenog Dubrovnika). Dubrovačka dalmatinski vjerojatno nestala u 17. stoljeću. dijalekt Vegliot dalmatinske izumire u 19. stoljeću.[3] | ” |
Dodatne riječi iz dijalekt
(Korčula dijalekt/ Moderna hrvatski)
Template:Col-break- adio / zbogom
- afitat/ najam (po Venecijanskom dijalektu: afìt)
- alavia / učinio ispravno
- arbol/ brodski jarbol
- aria/ zdrak (Venecijanskim: aria)
- arma/ naoružan (Venecijanskim: arma)
- avižat / stići
- baleta/ metak (Venecijanskim: bal)
- banda/ strana (Venecijanskim: strana)
- balun/ nogometna lopta (Venecijanskim: balón)
- banak/ klupa (Venecisko: banca) [4]
- baraka/ baraka (Venecijanskim: baràca)
- barba/ ujak (Veneciski: barba)
- barilo/ barel (Veneciski: barìla)
- barka/ vrsta lokalne plovila (Venecijanskim: bàrca)
- bat / tip čekić
- bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda "vodeni vina" )
- beštija/ životinja (Latinski:bestia)
- beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr)
- bičve/ čarape
- bićerin/ čaša (Venecijanskim: bicér)
- Brigela/ lokalni nadimak (Venecijanskim: brighela džoker )
- bobon/ štapiću
- bonaca/ more je mirno (Venecijanskim: bonàça)
- botilja/ boca (Romanski Latin jezik, Dalmatinski:botaila ) [5]
- botun/ gumb (Romanski Latin-Dalmatinski: botaun )
- buka/ glasan (Romanski Latin-Dalmatinski: usta )
- butiga/ dućan
- buža/ rupa (Venecijanskim: bus ili buxa)
- cilo/vino bez vode
- cukar/ šečer (Venecijanskim: sucaro)
- čagalj/ šakal
- čorav/ slijep (Venecijanskim: ciòro slijepac )
- damižana / tip boca
- daž/ kiša
- Dreto/ ravno (Romanski Latin-Dalmatinski: drat)
- Defora u starim venecijanskim znači "izvana".
- Di greš?/ Gdje ideš?
- faca/ lice (Venecijanskim: faca)
- fabrika/ tvornica (Latin: fabrica- proizvodnja ili za obrt, trgovinu, umjetnost, trik, uređaj)
- fabrikat/ da vam trik
- falso/ varanje (Veneciski: lažljivac)
- feral/ plina ili naftna lampa za privlačenje ribe (noćni ribolov). Također u Venecijanskim: Feral znači "svjetlo".
- fermai/ stop
- feta/ kriška (Venecijanskim: feta)
- figura/ lik (Venecijanskim: figura)
- forma/ oblik (Venecijanskim: forma)
- fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni ljudi)
- frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: fregur )
- forca/ snaga (sa snagom)
- fortuna/ jak vjetar
- fratar/ svećenik (latin: frater znači brata)
- fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg)
- fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: fuma znači dim)
- fumati/ pušiti
- gira/ Vrsta ribe iz Hrvatska.
- griža/ tvrdom kamenu
- gundula/ tip malog broda
- gusti/ uživanje (Venecijanskim: gusto znači ugodno)
- gustrina/ oborinskih voda akumulacije
- guzica/ osobe dno
- hoča/ ide sada
- kadena/ lanac (Romanski Latin-Dalmatinski:kataina)
- kajić/ vrsta lokalne plovila
- Kalafats, znači majstora (radnike u brodogradilištu), koji su ispunili pukotina između ploča na drvenom brodu.
- kamara/ spavaća soba (Latin: camera-zatvorena soba)
- kantat/ pjevati (Latin: canto)
- kapula/ luk (Romanski Latin-Dalmatinski: kapula)
- karoca/ mala kolica (Venecijanskim: carosa)
- katrida/ stolica (Romanski Latin-Dalmatinski: katraida )
- katun/ uglu
- klapa/ je cappella oblik glazbe (Venetian:clapa "pjevanje grupe" )
- koltrine/ curtains
- kontra / protiv (Latin: contra)
- korač/ čekić
- kužin/ rođak (Venecijanskimi: cuxìn)
- lacun/ posteljina
- lapis/ olovka (Venecijanskim: apis)
- lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin)
- lešada/ vrsta ribinje juhe/ Venecijanskim: Lesada što znači: kuhati.
- leut/ vrsta lokalne plovila
- levant/ lokalni vjetar
- libro/ knjiga
- licenca/ dozvola (Venecijanskim: icenca)
- makina/ mašina
- Malandrin/ Lokalni nadimak. U Venecijanskim to znači: nepošteni ili varalica
- mama/ majka
- Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn)
- mapa/ map (Venecijanskim: mapa)
- mezo/ između (Venecijanskim: mèzo "napola" )
- mlinko/ mlijeko
- motika/ lokalni poljoprivred alat
- mudante/ donje rublje (Venecijanskim: mudande)
- pamidora/ rajčica /Talijanski jezik pamidore)
- pandur/ policajaca (Venecijanskim: panduro)
- papit/ ovoriječse koristi kada se hrani dijeta (Venecijanskim: papa-znači dječje hrane )
- perun/ vilica (Venecijanskim pirón iz grčki: pirouni)
- piat/ tanjur
- pikolo/ mali (Venecijanskim: picolo)
- pirula/ tableta (Venecijanskim: pirola)
- pistun/ klip (Venecijanskim: piston)
- pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura znači bojanje)
- poć na ribe./ odlaska u ribolov
- postoli/ cipele
- postelja/ krevet
- punistra/ prozor (Latin: fenestra)
- rič/ riječi
- ritko/ ne često
- setemana/ tijedan (Venecijanskim: setemana)
- spim/ ja spavam
- skula/ škola
- soldi / novac (Latin: solidus)
- soto/ ispod (Venecijanskim: sot ili soto)
- spiza/ jelo
- šestan/ atraktivan ili lijep (Venecijanskim: sesto znači milost, dobro vaspitan)
- šija/ natrag
- šiloko/ lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco)
- škoj/ otok
- škver/ brodgradilište
- špirit/ duh
- šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco)
- štrada/ ulica
- šufit/ potkrovlje (Venecijanskim: sofìta)
- šugaman/ ručnik za plažu
- tata/ otac
- tavajola/stolnjak (Venecijanskim: toaja)
- terpeza/ stol
- ura/ jedan sat
- vapor/ trajekt (Venecijanskim: Bapor znači parobrod )
- vara vamo/ ići dalje
- Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
- zeje/ lokalne jelo
- zrcalo/ ogledalo
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.[6] Mjesta su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.[7] Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći Korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević koristi dijalekt.
Korčula stari naziv je bio Curzola. Otok je od 1420 do 1797 bio dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema Nikola Ostojió , grci su ga nazvali Corcira Melaena.
Poveznice
References (Izvori)
- ^ The Land of 1000 Islands by Igor Rudan
- "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). Pridošlice su dobili zemljište i primali su posebne povlastice, "Paštrovića povlastice "."
- ^ Trends in Dermatoglyphic Research by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)
- ^ Enciklopedija Britannica: Povijest i društvo-dalmatinska Vegliot
- ^ Venetian-English English-Venetian: When in Venice Do as the Venetians by Lodovico Pizzati (p19)
- ^ Dalmatian Language-Dictionary
- ^ The Formation of Croatian National Identity: A Centuries-Old Dream by Alex J. Bellamy (p145)
- ^ Wikipedia:
Vanjske poveznice
- Photo link za zračni pogled na grad Korčulu
- Korcula Info
- Vela Luka-Mediterano
- Oliver Dragojević-Službene web stranice
Kapela Svetog Kuzme i sv Damjana na otoku Korčuli. Kapela je iz 6. stoljeća poslije Krista. Fotografija Peter Zuvela
Grada Korčule fotografija Peter Zuvela
<sharethis />
Korcula Korčula Korčulanski Corzulot Croatian dialect Dalmatian Venetian Klapa Korcula town Vela Luka Blato Lumbarda Racisce Zrnovo Pupnat Smokvica Cara Croatia Dalmatia Korcula Korčula Dalmatia Korčulanski Korčula Dialect Dalmatian Language
