Difference between revisions of "Talk:KorÄulanski Dijalekt"
(Historic quote taken from Researches on the Danube and the Adriatic written by Andrew Archibald Paton in 1861.) |
(Editing Talk:Korčulanski Dijalekt) |
||
| Line 5: | Line 5: | ||
---- | ---- | ||
| − | Povijesni citat preuzet iz Istraživanja Dunava i Jadrana koju je napisao Andrew Archibald Paton u 1861. Poglavlje 4 - dalmatinskog arhipelaga, na stranici 164. Signor Arneri od grada Korčule je izjavio: "Ova tri kruške možete vidjeti na zidu", rekao je on, "su ruke moje obitelji. Perussich je ime, kada je, u ranijim dijelu petnaestog stoljeća, moji preci izgradili ovoj palači, tako da, vidite, ja sam dalmatinski. Sve obitelji, očevi, sinovi i braća, koristi se služiti u flote Republike (Urednici note: Republika Venecija), ali junak naše rase je Arneri Perussich, čiji kip se vidimo tamo, koji se borio, Bled, a umro je u Opsada Candia, | + | Povijesni citat preuzet iz'' Istraživanja Dunava i Jadrana'' koju je napisao Andrew Archibald Paton u 1861. Poglavlje 4 - dalmatinskog arhipelaga, na stranici 164. |
| + | |||
| + | Signor Arneri od grada Korčule je izjavio: "Ova tri kruške možete vidjeti na zidu", rekao je on, "su ruke moje obitelji. Perussich je ime, kada je, u ranijim dijelu petnaestog stoljeća, moji preci izgradili ovoj palači, tako da, vidite, ja sam dalmatinski. Sve obitelji, očevi, sinovi i braća, koristi se služiti u flote Republike (Urednici note: Republika Venecija), ali junak naše rase je Arneri Perussich, čiji kip se vidimo tamo, koji se borio, Bled, a umro je u Opsada Candia, čije pamćenje je poštovan od strane Republike, a čije preživjeli obitelj bila liberalno umirovljen, tako da njegovo ime naše rase. Mi smo postali Arneri, i prestala biti Perussich " | ||
| + | |||
| + | Andrija (Andrew) Archibald Paton (1811-1874) bio je britanski diplomat i pisac iz 19 stoljeća on je posjetio Korčulu u ranim 1860-ih godina. | ||
Latest revision as of 01:23, 3 May 2011
Work page (radna stranica)
- The traditional Klapa was composed of up to a dozen male singers (in recent times there are female Klape groups). Klapa singing dates back centuries. The arrival of the Croatians to Dalmatia and their subsequent settlement in the area, began the process of the cultural mixing of Slavic culture with that of the traditions of the Roman-Latin population of Dalmatia. This process was most evident in the coastal and island regions of Dalmatia. In the 19th century a standard form of Klapa singing emerged. Church music heavily influences the arrangements of this music giving it the musical form that exists today.
- Tradicionalna Klape je bila sastavljena od i do desetak muških pjevača (u novije vrijeme postoje ženski klapne grupe). Klapskog pjevanja datira mnogo stoljeća u prošlost. Dolazak Hrvata (Slaveni) u Dalmaciju i njihovog naselja na tom području, počela proces kulturnog miješanja slavenske kulture s tradicije rimsko-latinski stanovnika Dalmacije. Ovaj proces je bio najočitiji u obalnom i otočnom području Dalmacije. U 19. stoljeću standardni klapskog pjevanja se u ispostavilo. Crkva glazba jako utječe na aranžmane ove glazbe dajući glazbenu formu koja postoji i danas.
Povijesni citat preuzet iz Istraživanja Dunava i Jadrana koju je napisao Andrew Archibald Paton u 1861. Poglavlje 4 - dalmatinskog arhipelaga, na stranici 164.
Signor Arneri od grada Korčule je izjavio: "Ova tri kruške možete vidjeti na zidu", rekao je on, "su ruke moje obitelji. Perussich je ime, kada je, u ranijim dijelu petnaestog stoljeća, moji preci izgradili ovoj palači, tako da, vidite, ja sam dalmatinski. Sve obitelji, očevi, sinovi i braća, koristi se služiti u flote Republike (Urednici note: Republika Venecija), ali junak naše rase je Arneri Perussich, čiji kip se vidimo tamo, koji se borio, Bled, a umro je u Opsada Candia, čije pamćenje je poštovan od strane Republike, a čije preživjeli obitelj bila liberalno umirovljen, tako da njegovo ime naše rase. Mi smo postali Arneri, i prestala biti Perussich "
Andrija (Andrew) Archibald Paton (1811-1874) bio je britanski diplomat i pisac iz 19 stoljeća on je posjetio Korčulu u ranim 1860-ih godina.
