Difference between revisions of "KorÄulanski Dijalekt"
MyWikiBiz, Author Your Legacy — Monday November 18, 2024
Jump to navigationJump to searchm (→Poveznice) |
|||
| Line 177: | Line 177: | ||
==Poveznice== | ==Poveznice== | ||
* [[Korčula]] | * [[Korčula]] | ||
| − | * [[Korčula Povijest]] | + | * [[Korčula Povijest|Nikola Ostojić-Povijesni Kompendij Otok Korčula]] |
* [[Directory:Korcula History 2 |Engleski članak - Korčula Povijest 2]] | * [[Directory:Korcula History 2 |Engleski članak - Korčula Povijest 2]] | ||
* [[Directory:Korcula Italian|Korčulanski Talijani]] | * [[Directory:Korcula Italian|Korčulanski Talijani]] | ||
Revision as of 04:58, 7 January 2012
Dalmacija (tamno ljubičasta) u Hrvatsku. Otok Korčula je označen crveno .
Korčula dijalekt (ili korčulanski) je hrvatski dijalekt s otoka Korčule. Korčula je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).[1][2]
Dijalekt ima riječi iz latinskog jezika - dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (mletački).[3] Lokalno stanovntšvo ponekad nazivaju dijalekt naški.
Primjeri
Primjeri Korzulot riječi u usporedbi s Vegliot i hrvatski.
- buža/ bus/ rupa
- čimitir/ čimitier/ groblje
- dent/ diant/ zubi
- faculet/ fazuol/ rubac
- fatiga/ fatica/ radi
- fermaj/ fermai/ stoj!
- jeloz/ golaus/ ljubomoran
- kantat/ cantar/ pjevati
Enciklopedija Britannica na Vegliot:
| “ | Romance jezik nekada govorio duž dalmatinske obale s otoka Veglia (Krk moderne) do Ragusa (suvremenog Dubrovnika). Dubrovačka dalmatinski vjerojatno nestao u 17. stoljeću. dijalekt Vegliot dalmatinski izumire u 19. stoljeću.[4] | ” |
Dodatne riječi iz dijalekt
(Korčula dijalekt/ Moderan hrvatski)
Template:Col-break- adio / zbogom
- afitat/ najam (po Venecijanskom dijalektu: afìt)
- alavia / učinio ispravno
- arbol/ brodski jarbol
- aria/ zdrak (venecijanski: aria)
- arma/ naoružan (venecijanski: arma)
- avižat / stići
- baleta/ metak (venecijanski: bal)
- banda/ strana (venecijanski: strana)
- balun/ nogometna lopta (venecijanski: balón)
- banak/ klupa (venecijanski: banca) [5]
- baraka/ baraka (venecijanski: baràca)
- barba/ ujak (venecijanski: barba)
- barilo/ barel (venecijanski: barìla)
- barka/ vrsta lokalne plovila (venecijanski: bàrca)
- bat / tip čekić
- bevanda/ vino sa vodom (venecijanski: bevànda "vodeno vino" )
- beštija/ životinja (Latinski: bestia)
- beštimat/ psovati (venecijanski: bestiemàr)
- bičve/ čarape
- bićerin/ čaša (venecijanski: bicér)
- Brigela/ lokalni nadimak (venecijanski: brighela džoker )
- bobon/ štapiću
- bonaca/ more je mirno (venecijanski: bonàça)
- botilja/ boca (romanski Latin jezik, dalmatinski: botaila )
- botun/ gumb (romanski Latin-dalmatinski: botaun )
- buka/ glasan (romanski Latin-dalmatinski: usta )
- butiga/ dućan
- buža/ rupa (venecijanski: bus ili buxa)
- cilo/ vino bez vode
- cukar/ šečer (venecijanski: sucaro)
- čagalj/ šakal
- čorav/ slijep (venecijanski: ciòro slijepac )
- damižana / tip boca
- daž/ kiša
- Dreto/ ravno (romanski Latin-dalmatinski: drat)
- Defora u starim venecijanskim znači "izvana".
- Di greš?/ Gdje ideš?
- faca/ lice (venecijanski: faca)
- fabrika/ tvornica (Latin: fabrica- proizvodnja ili za obrt, trgovinu, umjetnost, trik, uređaj)
- fabrikat/ da vam trik
- falso/ varanje (venecijanski: lažljivac)
- feral/ plina ili naftna lampa za privlačenje ribe (noćni ribolov). Također u venecijanski: Feral znači "svjetlo".
- fermai/ stop
- feta/ kriška (venecijanski: feta)
- figura/ lik (venecijanski: figura)
- forma/ oblik (venecijanski: forma)
- fraja/ za izlazak i dobar provod (venecijanski: sretni ljudi)
- frigati/ pržiti (romanski-Latiniski jezik, dalmatinski: fregur )
- forca/ snaga (sa snagom)
- fortuna/ jak vjetar
- fratar/ svećenik (latin: frater znači brat)
- fuga/ pukotina ili praznina mala (latin: let, bijeg)
- fumar/ dimnjak (venecijanski: fuma znači dim)
- fumati/ pušiti
- gira/ Vrsta ribe iz Hrvatske.
- griža/ tvrdom kamenu
- gundula/ tip malog broda
- gusti/ uživanje (venecijanski: gusto znači ugodno)
- gustrina/ oborinskih voda akumulacije
- guzica/ osobe dno
- hoča/ ide sada
- kadena/ lanac (romanski Latin-dalmatinski: kataina)
- kajić/ vrsta plovila
- Kalafat/ znači majstor (radnike u brodogradilištu), koji su ispunjavali pukotina (npr. iżmeđu dasaka) na drvenom brodu.
- kamara/ spavaća soba (latin: camera-zatvorena soba)
- kantat/ pjevati (Latin: canto)
- kapula/ luk (romanski latin-dalmatinski: kapula)
- karoca/ mala kolica (venecijanski: carosa)
- katrida/ stolica (romanski Latin-dalmatinski: katraida )
- katun/ uglu
- klapa/ je cappella oblik glazbe (venecijanski:clapa "pjevanje grupe ljudih" )
- koltrine/ curtains
- kontra / protiv (Latin: contra)
- korač/ čekić
- kužin/ rođak (venecijanski: cuxìn)
- lacun/ posteljina
- lapis/ olovka (venecijanski: apis)
- lavadin/ umivaonik (venecijanski: lavandin)
- lešada/ vrsta ribinje juhe/ venecijanski: Lesada što znači: kuhati.
- leut/ vrsta lokalne plovila
- levant/ lokalni vjetar
- libro/ knjiga
- licenca/ dozvola (venecijanski: icenca)
- makina/ mašina
- Malandrin/ Lokalni nadimak. U venecijanski to znači: nepošteni ili varalica
- mama/ majka
- Maragun/ stolar (venecijanski: Marangòn)
- mapa/ map (venecijanskim: mapa)
- mezo/ između (venecijanski: mèzo "napola" )
- mlinko/ mlijeko
- motika/ lokalni poljoprivredni alat
- mudante/ donje rublje (venecijanski: mudande)
- pamidora/ rajčica / talijanski jezik: pamidore
- pandur/ policajaca (venecijanski: panduro)
- papit/ ova riječ se koristi kada se hrani dijeta (venecijanski: papa-znači dječje hrane )
- perun/ vilica (venecijanskim pirón iz grčkog: pirouni)
- piat/ tanjur
- pikolo/ mali (venecijanski: picolo)
- pirula/ tableta (venecijanski: pirola)
- pistun/ klip (venecijanski: piston)
- pitura/ farba ili boja (venecijanski: pitura znači bojanje)
- poć na ribe./ odlaska u ribolov
- postoli/ cipele
- postelja/ krevet
- potato/ krumpir
- punistra/ prozor (Latin: fenestra)
- rič/ riječi
- ritko/ ne često
- setemana/ tijedan (venecijanski: setemana)
- spim/ ja spavam
- skula/ škola
- soldi / novac (Latin: solidus)
- soto/ ispod (venecijanski: sot ili soto)
- spiza/ jelo
- šestan/ atraktivan ili lijep (venecijanski: sesto znači milost, dobro vaspitan)
- šija/ natrag
- šiloko/ lokalni vjetar (venecijanski: siròco)
- škoj/ otok
- škver/ brodgradilište
- špirit/ duh
- šporko/ prljavo (venecijanski: spórco)
- štrada/ ulica
- šufit/ potkrovlje (venecijanski: sofìta)
- šugaman/ ručnik za plažu
- tata/ otac
- tavajola/stolnjak (venecijanski: toaja)
- terpeza/ stol
- ura/ jedan sat
- vapor/ trajekt (venecijanski: Bapor znači parobrod )
- vara vamo/ ići dalje
- Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
- zeje/ lokalno jelo
- zrcalo/ ogledalo
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.[6] Mjesta na otoku su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.[7] Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević koristi dijalekt.
Stari naziv za otok je bio Curzola. Korčula je od 1420. do 1797. bila dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema Nikola Ostojiċ , grci su ga nazvali Corcira Melaena.[8]
Poveznice
- Korčula
- Nikola Ostojić-Povijesni Kompendij Otok Korčula
- Engleski članak - Korčula Povijest 2
- Korčulanski Talijani
References (Izvori)
- ^ Igor Rudan, Zemlja 1000 otoka (The Land of 1000 Islands)
- "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571.-1573.), Kandijskog (1645.-1669.), i Morejskog rata (1684.-1699.). Pridošlice su dobili zemljište i primali su posebne povlastice, "Paštrovića povlastice "."
- ^ Norris M. Durham & Chris C. Plato, Trendovi u dermatoglifskih istraživanja, str.205 (Trends in Dermatoglyphic Research)
- ^ Š Peričić, O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru (str. 10):
- "Istina, male kolonije Talijana tada postoje i u Šibeniku, na Korčuli, Hvaru i Visu te nekim drugim mjestima pokrajine."
- ^ Enciklopedija Britannica: Povijest i društvo-dalmatinski Vegliot
- ^ Lodovico Pizzat, Venecijanski-engleski engleski-venecijanski: Kad u Veneciji budi kao Venecijani, str.19 (Venetian-English English-Venetian: When in Venice do as the Venetians)
- ^ Alex J. Bellamy, Osnivanje hrvatskog nacionalnog identiteta: Stoljetni san, str.145 (The Formation of Croatian National Identity:A Centuries-Old Dream)
- ^ Wikipedia: Korčula
- ^ Nikola Ostojić, Povijesni Kompendij otoka Korčula (str. 5)
Vanjske poveznice
- Photo link za zračni pogled na grad Korčuli
- Korcula Info
- Vela Luka-Mediterano
- Oliver Dragojević-Službene web stranice
- Wikipedija na hrvatskom jeziku: Dalmatski jezik
- Wikipedija na hrvatskom jeziku: Venecijanski jezik
Kapela Svetog Kuzme i Svetog Damjana na otoku Korčuli. Temelji su iz 6. stoljeća poslije Krista, dok je ostatka kapela je obnovljena u 11. stoljeća. Fotografija Peter Zuvela
Grad Korčula fotografija Peter Zuvela
<sharethis />
Korcula Korčula Korčulanski Korzulot Corzulot Croatian dialect Dalmatian Venetian Klapa Korcula Grad Vela Luka Blato Lumbarda Racisce Zrnovo Pupnat Smokvica Cara Croatia Dalmatia Korcula Korčula Dalmatia Korčulanski Korčula Dialect Dalmatian Language
