KorÄulanski Dijalekt
MyWikiBiz, Author Your Legacy — Monday November 18, 2024
Jump to navigationJump to search
Korčula dijalekt (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule. Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).[1][2]
Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski-Latiskog jezika, Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada navedene kao Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški.
Primjeri
Primjeri Korzulot riječi u usporedbi s Vegliot i Hrvatski.
- buža/ bus/ rupa
- čimitir/ čimitier/ groblje
- dent/ diant/ zubi
- faculet/ fazuol/ rubac
- fatiga/ fatica/ radi
- fermaj/ fermai/ stoj!
- jeloz/ golaus/ ljubomoran
- kantat/ cantar/ pjevati
Enciklopedija Britannica na Vegliot:
| “ | Romance jezik nekada govorio duž dalmatinske obale s otoka Veglia (Krk moderne) do Ragusa (suvremenog Dubrovnika). Dubrovačka dalmatinski vjerojatno nestala u 17. stoljeću. dijalekt Vegliot dalmatinske izumire u 19. stoljeću.[3] | ” |
Dodatne riječi iz Korčule dijalekt
(Korčula dijalekt/ Moderna Hrvatski)
Template:Col-break- adio / zbogom
- afitat/ najam (po Venecijanskom dijalektu: afìt)
- alavia / učinio ispravno
- arbol/ brodski jarbol
- aria/ zdrak (Venecijanskim: aria)
- arma/ naoružan (Venecijanskim: arma)
- avižat / stići
- baleta/ metak (Venecijanskim: bal)
- banda/ strana (Venecijanskim: strana )
- balun/ nogometna lopta (Venecijanskim: balón)
- banak/ klupa (Venecisko: banca) [4]
- baraka/ baraka (Venecijanskim: baràca)
- barba/ ujak (Veneciski: barba)
- barilo/ barel (Veneciski: barìla)
- barka/ vrsta lokalne plovila (Venecijanskim: bàrca)
- bat / tip čekić
- bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda "vodeni vina")
- beštija/životinja (Latinski:bestia)
- beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr)
- bičve/ čarape
- bićerin/ čaša (Venecijanskim: bicér)
- Brigela/ lokalni nadimak (Venecijanskim: brighela džoker)
- bobon/ štapiću
- bonaca/ more je mirno (Venecijanskim: bonàça)
- botilja/ boca (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski:botaila) [5]
- botun/ gumb (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: botaun)
- buka/ glasan (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: usta)
- butiga/ dućan
- buža/ rupa (Venecijanskim: bus ili buxa)
- cilo/vino bez vode
- cukar/ šečer (Venecijanskim: sucaro)
- čagalj/ šakal
- čorav/ slijep (Venecijanskim: ciòro slijepac)
- damižana / tip boca
- daž/ kiša
- Dreto/ ravno (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: drat)
- Defora u starim venecijanskim znači "izvana".
- Di greš?/ Gdje ideš?
- faca/ lice (Venecijanskim: faca)
- fabrika/ tvornica (Latin: fabrica- proizvodnja ili za obrt, trgovinu, umjetnost, trik, uređaj)
- fabrikat/ da vam trik
- falso/ varanje (Veneciski: : falso "lažljivac")
- feral/ plina ili nafte lampa za privlačenje ribe (noćni ribolov). Također u Venecijanskim: Feral znači "svjetlo".
- fermai/ stop
- feta/ kriška (Venecijanskim: feta)
- figura/ lik (Venecijanskim: figura)
- forma/ oblik (Venecijanskim: forma)
- fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni ljudi)
- frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: fregur)
- forca/ snaga (primjenjuju se sa snagom)
- fortuna/ jak vjetar
- fratar/ svećenik (latinski: fraterznačibrata)
- fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg)
- fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: : fuma-dim)
- fumati/ pušiti
- gira/ Vrsta ribe iz Croatia.
- griža/ tvrdom kamenu
- gundula/tip broda
- gusti/ uživanje (Venecijanskim: gusto-ugodno)
- gustrina/ oborinskih voda akumulacije
- guzica/ osobe dno
- hoča/ide sada
- kadena/ lanac (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski:kataina)
- kajić/ vrsta lokalne plovila
- Kalafats, znači majstora (radnike u brodogradilištu), koji su ispunili pukotina između ploča na drvenom brodu.
- kamara/ spavaća soba (Latin:camera-svod, zasvođen soba)
- kantat/ pjevati (Latin:canto)
- kapula/ luk (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: kapula)
- karoca/ mala kolica (Venecijanskim: carosa)
- katrida/ stolica (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: katraida)
- katun/ uglu
- klapa/ je cappella oblik glazbe [6] (Venetian:clapa "pjevanje grupe")
- koltrine/ curtains
- kontra /protiv (Latin:contra)
- korač/ čekić
- kužin//rođak (Venecijanskimi: cuxìn)
- lacun/ posteljina
- lapis/ olovka (Venecijanskim: apis)
- lavadin/ umivaonik (Venecijanskim lavandin)
- lešada/ vrsta ribe juha/ Lesada u Venecijanskim Venecijanskim značikuhati.
- leut/ vrsta lokalne plovila
- levant/ lokalni vjetar
- libro/ knjiga
- licenca/ dozvola (Venecijanskim: icenca)
- makina/ mašina
- Malandrin/ Lokalni nadimak. U Venecijanskim: to znači:nepošteni & varalica
- mama/ majka
- Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn)
- mapa/map (Venecijanskim: mapa)
- mezo/između (Venecijanskim: mèzo "napola")
- mlinko/ mlijeko
- motika/ lokalnih poljoprivrednih alata
- mudante/donje rublje (Venecijanskim: mudande)
- pamidora/rajčica ([Italian language|Talijanski jezik]] pamidore)
- pandur/policajaca (Venecijanskim: panduro)
- papit/ ovoriječse koristi kada se hrani dijeta (Venecijanskim: papa-znači dječje hrane)
- perun/ vilica (Venecijanskim pirón iz grčki: pirouni)
- piat/ tanjur
- pikolo/ mali (Venecijanskim: picolo)
- pirula/ tableta (Venecijanskim: pirola)
- pistun/klip (Venecijanskim: piston)
- pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura-bojanje)
- Poć na ribe./ going fishing/ odlaska u ribolov
- postoli/ cipele
- postelja/ krevet
- punistra/ prozor (Latin:fenestra)
- rič/riječi
- ritko/ ne često
- setemana/ tijedan (Venecijanskim: setemana)
- spim/Ja spavam
- skula/ school/ škola
- soldi / novac (Latin:solidus)
- soto/ ispod (Venecijanskim: sot or soto)
- spiza/ lokalne jelo
- šestan/ atraktivan ili lijep (Venecijanskim: sesto-milost, dobro vaspitan)
- šija/ natrag
- šiloko/lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco)
- škoj/ otok
- škver/ brodgradilište
- špirit/duh
- šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco)
- štrada/ ulica
- šufit/ potkrovlje (Venecijanskim: sofìta)
- šugaman/ ručnik za plažu
- tata/ otac
- tavajola/stolnjak (Venecijanskim: toaja)
- terpeza/ stol
- ura/ jedan sat
- vapor/ trajekt (Venecijanskim: Bapor meaning steamship)
- vara vamo/ ići dalje
- Vi ga niste vidili./Niste ga vidjeli.
- zeje/ lokalne jelo
- zrcalo/ ogledalo
References (Izvori)
- ^ Trends in Dermatoglyphic Research by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)
- ^ The Land of 1000 Islands by Igor Rudan
- "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden opsežna seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. došljaci donijeli svoje gena bazen i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "Shokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). pridošlice su dobili zemljište i prima posebne povlastice "Paštrovića povlastice "."
- ^ Enciklopedija Britannica: Povijest i društvo-dalmatinska Vegliot
- ^ Venetian-English English-Venetian: When in Venice Do as the Venetians by Lodovico Pizzati (p19)
- ^ Dalmatian Language-Dictionary
- ^ Tradicionalna Klape je bila sastavljena od i do desetak muških pjevača (u novije vrijeme postoje ženski klapne grupe). Klapskog pjevanja datira mnogo stoljeća u prošlost. Dolazak Hrvata (Slaveni) u Dalmaciju i njihovog naselja na tom području, počela proces kulturnog miješanja slavenske kulture s tradicije rimsko-latinski stanovnika Dalmacije. Ovaj proces je bio najočitiji u obalnom i otočnom području Dalmacije. U 19. stoljeću standardni klapskog pjevanja se u ispostavilo. Crkva glazba jako utječe na aranžmane ove glazbe dajući glazbenu formu koja postoji i danas.
<sharethis />
See also
